Tvoja Alumni priča Arhiva – Alumni Zdravstvenog veleučilišta

Biserka Režek, diplomirana medicinska sestra, pomoćnica Ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice i Alumna Zdravstvenog veleučilišta svakako predstavlja jedno od prepoznatljivih imena u struci - tema je naše rubrike 'Tvoja Alumni priča'. Sjeli smo kratko s kolegicom Režek te se prisjetili vremena studiranja, motivacije za nastavak obrazovanja i prvim radnim iskustvima. Popričali smo i o perspektivama u obrazovanju budućih medicinskih sestara te pokušali doznati višeo svakodnevnim izazovima koji prate rad glavne sestre KBC-a. Recite nam za početak nekoliko osnovnih informacija o sebi Rođena sam 13. lipnja 1968. godine u Zagrebu. Završila sam Školu za medicinske sestre Vrapče u Zagrebu 1987. godine, a 1993. godine i edukaciju za audiološkog tehničara u KBC Zagreb (Šalata). Gdje ste završili preddiplomski studij sestrinstva, a gdje diplomski i koji smjer? Preddiplomski studij Sestrinstvo, kao i specijalistički diplomski studij Menadžment u sestrinstvu, završila sam u Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Preddiplomski studij završila sam 2002. godine, a specijalistički diplomski 2007. godine. Uz to sam završila i Menadžment kvalitete u zdravstvu 2016. godine u Sveučilištu Libertas i time, osim naziva diplomirane medicinske sestre, stekla i naziv sveučilišne magistre kvalitete u zdravstvu. Studiranje Možete li opisati sjećanje o vremenu kada ste studirali? Studiranje ću zauvijek pamtiti. Istina je da je bilo teških trenutaka, jer nije lako, kada uz studiranje imate obitelj i radite, ali nikada mi nije palo napamet odustati. Naprotiv, oduvijek volim izazove i ne smatram ih stresnima, smatram ih sjajnim učiteljima uz koje, ako posjedujete upornost i malo sreće, naučite brzo i efikasno razmišljati. Možete li usporediti tadašnje studiranje i sada? Kada bih uspoređivala današnje studiranje s ondašnjim, posebno kada je riječ o preddiplomskim studijima, rekla bih da je današnjim studentima u mnogočemu lakše. Sjećam se da je prije manjkalo stručne literature za preddiplomski studij pa smo se morali snalaziti na različite načine. Nije bilo svih ovih tehnoloških mogućnosti da nam olakšaju učenje kao danas. Protok informacija bio je sporiji, morali smo uložiti puno više napora da saznamo nešto što nas zanima. Koja je bila Vaša motivacija za studiranje? Htjela sam postići svoj maksimum i što bolje usavršavanje u sestrinskoj profesiji, a motivacija koja me „gurala“ i nagnala na učenje i usavršavanje dolazila je iznutra. Kako bi Vi motivirali nove odnosno buduće studente? Primjerima iz života postižemo najbolju motivaciju, zanimljivim predavanjima, praksom,… ali to sve pada u vodu ukoliko studenti ne posjeduju istinsku želju za obavljanjem sestrinske profesije. Ljubav prema sestrinskoj profesiji, koja je sve samo ne lagana, mora dolaziti iznutra, tada je sve lakše, ona je golemi pokretač. Po Vama, zašto je bitno obrazovanje medicinskih sestara i tehničara? Stručno, kvalitetno, a nadasve profesionalno obavljanje sestrinskog posla najveći je imperativ u sestrinstvu današnjice. Prema preporukama Europske unije i Svjetske zdravstvene organizacije potrebne su obrazovane i stručne medicinske sestre, odnosno medicinski tehničari koji posjeduju logičko zaključivanje, kritičko razmišljanje i praktične vještine. Samo kontinuiranim učenjem možemo doseći izvrsnost u sestrinstvu, a sve radi dobrobiti za skrb za bolesnika. Priča o uspjehu Koje je vaše prvo radno iskustvo/radno mjesto? Gdje ste do sada radili? Završetkom srednje škole 1987. godine, zaposlila sam se na Odjelu za abdominalnu kirurgiju tadašnje KB „Ozren Novosel,“ današnji KB Merkur. Nisam imala iskustva, sve mi je bilo nepoznato i novo, naravno da sam pritom osjećala strah. Znala sam da me čeka puno dokazivanja, rada i truda. Potom sam od 1993. do 2006. godine radila kao voditeljica Poliklinike za ORL i audiologiju u KB Merkur, a od 2007. do 2009. godine kao glavna sestra na Odjelu za ORL u istoj bolnici. Od 2009. godine do danas radim kao pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra bolnice u KBC Sestre milosrdnice, jednoj od najstarijih zdravstvenih ustanova s bogatom tradicijom. Možete li opisati Vaše iskustvo vođenja KBC Sestre Milosrdnice kao pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra bolnice? Biti pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo u KBC Sestre milosrdnice izuzetno je odgovoran posao koji zahtijeva jednu cjelovitost i vizionarstvo, životno iskustvo, stabilnost i sposobnost donošenja odluka, a obavljanje istog lakše je jer imam puno profesionalnog i životnog iskustva. Zadovoljna sam jer s te pozicije mogu više pridonijeti rješavanju problema u profesiji i unaprjeđivanju iste. S druge je, pak, strane takvo radno mjesto svakodnevni izazov, jer s velikim kolektivom dolazi i više poslova i problema koje treba riješiti u zadanim okvirima. Zaključno, menadžment u sestrinstvu je ono za što sam se i dodatno usavršavala tako da mogu reći da je biti pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo velika nagrada i čast, ali i itekako velika odgovornost. Vršite li kakve funkcije na fakultetu (vanjski suradnik, asistent, mentorstvo…)? U Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu predavač sam iz kolegija Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj njezi. Vršite li kakve funkcije u HKMS ili udrugama/udruženjima medicinskih sestara te kojih ste član? Osim što sam članica Hrvatske komore medicinskih sestara, aktivna sam članica i sestrinskih društava i udruga. Pozdravljam svaku korisnu aktivnost medicinskih sestara i tehničara. Držim da se medicinske sestre i tehničari, posebno oni istog i/ili sličnog djelokruga rada i interesa, trebaju držati zajedno i raditi za boljitak svoje profesije. Možete li mi navesti Vaša osobna i poslovna postignuća, organiziranje javnozdravstvenih akcija i sl.? Biserka Režek Organiziramo stručne posjete, na razini Republike Hrvatske, našim KBC – ovima Split, Rijeka i Osijek, čiji sam inicijator. Neke smo već ostvarili, a neki nam predstoje. Veselimo se razmjeni znanja i novim iskustvima. Istaknula bih da se u KBC Sestre milosrdnice održao i pilot projekt „Edukacija mentora za medicinske sestre i primalje u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj i provedba obrazovnog curriculuma usklađenog s Direktivom 2005/36/EC“ pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, koji nam je omogućio da steknemo nova znanja i vještine iz područja mentorstva. U sklopu projekta dobili smo najnoviju opremu (modele lutaka za stjecanje vještina, te informatičku opremu) za Kabinet vještina za medicinske sestre i primalje. Kabinet vještina se sastoji od dvije zasebne prostorije, praktikuma i predavaonice. Ono što zasigurno pomaže razvijanju pozitivne klime i zajedništva u KBC Sestre milosrdnice jest i Kolegij medicinskih sestara i tehničara koji se, bez iznimke, održava jednom tjedno, a na kojem se okupe glavne medicinske sestre/tehničari Klinika/Zavoda te rukovoditelji sektora i službi s kojima sestrinstvo surađuje (Služba pravnih, kadrovskih i općih poslova, Služba za dijetetiku i prehranu te tehničkih poslova itd.). Time podržavamo međusobnu suradnju i efikasno rješavamo svakodnevne probleme te planiramo budućnost. U svemu tome vrlo je važna i dobra suradnja sa srednjom medicinskom i primaljskom školom, koje se nalaze u Bolničkom krugu. Nadalje, naše medicinske sestre, tehničari i primalje redovito pohađaju kongrese i simpozije, te ostala stručna događanja i sudjeluju u trajnom usavršavanju. Obilježavamo sve dane kojima se promiče prevencija bolesti i očuvanje zdravlja, a posebno se ističe mjesec svibanj u kojem obilježavamo Međunarodni dan sestrinstva i Svjetski dan primalja tijekom cijelog tjedna javnozdravstvenim akcijama, gdje svim građanima i posjetiteljima KBC Sestre milosrdnice pružamo mogućnost kontroliranja glukoze u krvi, krvnog tlaka i BMI (Body Mass Index) te dijelimo pisane edukativne materijale (letke) o zdravom načinu života. KBC Sestre milosrdnice primjer je izvrsnosti medicinskih sestara i tehničara, što se potvrđuje njihovim svakodnevnim radom. Sestrinstvo neprestano promičemo kao profesiju brojnih mogućnosti i u revijalnom tonu nastavljamo dalje. Imamo velike planove i vjerujem da ćemo ih i ostvariti. Već smo sada na dobrom putu. U privatnom životu trenutno sam zaokupljena novom ulogom, jer sam prije godinu dana postala baka i ta me uloga najviše veseli. Imate li objavljenih knjiga i radova? Sudjelujete li u sestrinskim istraživanjima? Autorica sam i koautorica stručnih radova, dijelom indeksiranih u bibliografskim bazama. Istaknula bih koautorstvo u istraživanjima „The role and promotion of nursing“ i „Changes in nursing students attitudes towards nursing during undergraduate study.“ U KBC Sestre milosrdnice nedavno smo završili s provođenjem jednog istraživanja među medicinskim sestrama i tehničarima s ciljem detekcije problema koji ih pogađaju (zdravstveni i sl.). Planiramo ga ponavljati svake godine da vidimo što možemo poboljšati, a što promijeniti. Moram napomenuti i da sam ponosna na medicinske sestre i tehničare KBC Sestre milosrdnice jer su aktivni u pisanju stručnih radova kao, i u sudjelovanju na kongresima i simpozijima. Ponosni smo na našu web stranicu sestrinstva, primaljstva i srodnih profesija: sestrinstvo.kbcsm.hr koja broji preko 580 000 posjeta. Sestrinstvo Koje su teme u vezi sa sestrinstvom prije bile aktualne, a koje sada? Koje su „slabe točke“ hrvatskog sestrinstva? Sestrinstvo se rapidno mijenja i to je dobro. Usprkos tomu, možemo primijetiti da su neke „brige“ koje su nas morile ranije, i dan danas aktualne. Medicinske sestre u prethodnim razdobljima nisu imale mogućnost kontinuirane edukacije, a nije se vodila niti sestrinska dokumentacija pa je praćenje decursusa i njege bolesnika bilo manjkavo. Radile su u težim uvjetima nego danas, nije bilo sestrinskih standardnih operativnih postupaka, te je u puno slučajeva edukacija ovisila o znanju glavne sestre/voditeljice odjela. Danas su mogućnosti edukacije transparentnije. Edukacija uz rad bila je gotovo nemoguća što danas nije slučaj. U današnje vrijeme napretkom tehnologije sestrinska znanja i vještine puno su zahtjevnije pa je kontinuirana edukacija neophodna. Sestrinstvo ima svojih „slabih točaka,“ ali na njih možemo djelovati uz dovoljno entuzijazma, kreativnosti i znanja. Usprkos postojanju „slabih točaka,“ u KBC Sestre milosrdnice medicinskim sestrama i tehničarima nastojimo omogućiti da se ponose svojim zanimanjem te im osigurati ugodno i sigurno radno okruženje te kontinuiranu edukaciju. Puno pažnje polažemo uvjetima rada naših medicinskih sestara i tehničara i vodimo brigu o njima, jer sestrinstvo izravno utječe na zdravlje naroda. Zdravstveno stanje medicinskih sestara i tehničara u bolničkom sustavu teško prati njihov puni radni vijek, jer u većini slučajeva, preko 80% ih obolijeva od kroničnih bolesti zbog teškog fizičkog rada i stresnih situacija. Bivaju oslobođene smjenskog rada, što dodatno otežava organizaciju 24 – satne skrbi na odjelima. Aktualno pitanje je kako omogućiti medicinskim sestrama i tehničarima da očuvaju svoje zdravlje, a time i radnu sposobnost. Još jedan od aktualnih problema je taj što se danas, primjerice, na natječajima za zapošljavanje prijavljuje sve manji broj kandidata. Kako poboljšati razvoj sestrinstva kao profesije? U budućnosti će zasigurno biti potrebno ozbiljno razmotriti veću mobilnost medicinskih sestara i tehničara, kao i stupanj profesionalizacije. Morat će doći i do korjenitih promjena u sistematizacijama radnih mjesta, kao i u vrednovanju sestrinskog rada. Podržavam i potičem kvalitetno provođenje sestrinske dokumentacije kao jedan od načina poboljšanja sestrinske profesije i na kraju naglasak stavljam na kontinuiranu edukaciju u sestrinstvu. Kako poboljšati kvalitetu zdravstvene njege? Kvalitetu zdravstvene njege uvelike diktiraju poslovanje i uvjeti rada. Očekivanja koja se stavljaju pred medicinske sestre i tehničare sve su veća, kao što je i postojanje međusobne ovisnosti zdravstvenih profesionalaca. Kvaliteta zdravstvene njege mora biti imperativ, što vjerujem i jest. U pojedincu mora postojati motivacija da svoj posao obavlja na najvišoj mogućoj razini što znači: nikada ne raditi iznad svojih kompetencija. Sestrinska dokumentacija zlata vrijedi. Predstavlja nezamjenjivu kariku u pružanju zdravstvene njege kojom se služe ne samo medicinske sestre i tehničari, već i liječnici i ostale profesije. Na jedinstven način prikazuje cjelokupnu provedenu skrb za bolesnika. Njome su medicinske sestre i tehničari dobili mogućnost detaljnog i kvalitetnog evidentiranja svakodnevnog posla, zapažanja te svih promjena koje se događaju kod bolesnika za vrijeme liječenja. To su podaci od neprocjenjive vrijednosti, a koliko je važna potvrđuje i činjenica da je od pomoći i prilikom provođenja istraživanja, ali služi i kao pravna zaštita. Koje kvalitete treba posjedovati idealna medicinska sestra/tehničar? Držim da ne smijemo olako govoriti o idealu i o tome kakva mora biti idealna medicinska sestra i tehničar. Svaka medicinska sestra i tehničar imaju kompetencije koje jasno određuju dužnosti, odgovornosti i prava medicinskih sestara i tehničara u zdravstvenoj njezi, a razlikuju se ovisno o visini njihova obrazovanja. Sposobnost i hrabrost donošenja ispravnih odluka istaknula bih kao kvalitetne osobine koje medicinske sestre/tehničari trebaju imati, a ljubav prema bolesniku i profesiji je najjača karika. Treba li sestrinstvo težiti većoj autonomiji? Naravno da sestrinstvo treba težiti većoj autonomiji. Ipak, kako sam već u jednom odgovoru istaknula, postoji svojevrsna međusobna ovisnost zdravstvenih profesija, što je specifično za sestrinstvo. Treba imati na umu da svaka profesija s kojom sestrinstvo blisko surađuje posjeduje vlastite kompetencije. Sestrinstvo se u tome ne smije izgubiti; mora sačuvati svoj identitet, svoju autonomiju. Što mislite, što je u sestrinstvu važnije – formalno znanje ili iskustvo? Ne možemo bez formalnog znanja, ali moramo biti iskreni i priznati da neke stvari možemo naučiti tek iz prakse. No, ipak se ne smijemo oslanjati samo na iskustvo, moramo ići u korak s novim trendovima i znanjima. S godinama sam naučila da u sestrinstvu ne smijemo biti isključivi, već otvoreni prema novim znanjima, vještinama i okolini koja nas okružuje. Samo tako medicinske sestre i tehničari mogu u potpunosti iskoristiti svoj potencijal, a vjerujte mi da ih svaka medicinska sestra i tehničar posjeduju.

INTERVJU: Biserka Režek, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo KBCSM

Predsjednica HKMS: Slava Šepec

Predstavljamo Alumni članove: Ivana Crnković, MHS